• czss-biogradnamoru.hr
  • Trg hrvatskih velikana 20, Biograd na Moru
  • (023) 383-472
  • (023) 383-122
  • czss.biogradnamoru@gmail.com

.

TKO MOŽE TRAŽITI JEDNOKRATNU NAKNADU?

Prema čl. 46. Zakona o socijalnoj skrbi, jednokratna naknada priznaje se samcu  ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke nužnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće i sl.

Dokumentacija koja je potrebna za podnošenje zahtjeva:

  • preslika osobne iskaznice,
  • rodni list za sve članove kućanstva,
  • potvrde o visini prihoda članova zajedničkog kućanstva koji ostvaruju prihode iz radnog odnosa, mirovine i drugo,
  • uvjerenje Porezne uprave za sve punoljetne članove kućanstva,
  • uvjerenje sa Zavoda za zapošljavanje za radno sposobne nezaposlene članove,
  • uvjerenje sa Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje da radno nesposobni članovi   kućanstva nisu korisnici mirovine,
  • potvrda o redovnom školovanju djece,
  • pismeni dokaz iz kojeg je vidljivo o kakvoj se potrebi za jednokratnu naknadu radi.

.

 

TKO I KADA POKREĆE POSTUPAK LIŠENJA POSLOVNE SPOSOBNOSTI?

Postupak radi lišenja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja.

Centar za socijalnu skrb podnosi prijedlog nadležnom Općinskom sudu radi pokretanja postupka lišenja poslovne sposobnosti na zahtjev srodnika ili po službenoj dužnosti kada na temelju medicinske dokumentacije i ponašanja štićenika procijeni da su ugrožena njegova prava i interesi, da svojim ponašanjem ugrožava sebe i okolinu u kojoj živi, te kada nije svjestan svog ponašanja i postupaka.

Prije pokretanja postupka prikupljaju se anamnestički podaci i medicinska dokumentacija a zatim se u tijeku postupka imenuje poseban skrbnik koji štićenika zastupa pri sudu.

.

KAKO POKRENUTI RAZVOD BRAKA?

Razvod braka može tužbom zahtijevati bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za sporazumni razvod braka.

Bračni drugovi se mogu sporazumjeti o sljedećim pravnim posljedicama razvoda braka:

  1. mjestu stanovanja djeteta, obiteljskoj kući ili stanu koji će predstavljati obiteljski dom, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
  2. uzdržavanju djeteta
  3. uređivanju imovinskih odnosa bračnih drugova i
  4. uzdržavanju bračnog druga

Sporazum bračnih drugova o pravnim posljedicama razvoda braka sastavni je dio plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te se mora biti u pisanom obliku.

Ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u svezi posljedicama razvoda braka nabrojenih pod 1. i 2. odluku o tim pitanjima sud će donijeti u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom, a za slučaj da bračni drugovi ne postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda nabrojenih pod 3. i 4. odluku o tome sud će donijeti na zahtjev bračnih drugova.

Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetni djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju. Ako se namjeravaju razvesti na temelju sporazuma dužni su sastaviti plan zajedničke roditeljske skrbi, a ako ga ne sastave do okončanja obveznog savjetovanja dužni su pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije u protivnom ne mogu podnijeti tužbu za razvod braka.

Sudski postupak oko podjele bračne stečevine ukoliko bračni drugovi imovinske odnose nisu uredili sporazumno pokreće se odvojeno od razvoda braka, kao zasebni sudski postupak

.

DRUGI RODITELJ NE PLAĆA ALIMENTACIJU, ŠTO DA RADIM?

Obveza uzdržavanja djece je zakonsko pravo i obveza roditelja određena Obiteljskim zakonom. Ukoliko roditelji žive odvojeno, a roditelj sa kojim dijete ne živi, ne doprinosi za uzdržavanje djeteta, tada drugi roditelj može tužbom tražiti sud da sud presudom obveže roditelja obveznika uzdržavanja na plaćanje uzdržavanja djeteta.

Ukoliko postoji odluka/presuda kojom je roditelju određena obveza uzdržavanja za dijete, a isti ne doprinosi za uzdržavanje djeteta ili to čini neredovito ili u manjim iznosima od utvrđenog, tada drugi roditelj može kod nadležnog Općinskog suda prijedlogom zatražiti ovrhu  koja se može provesti na novčanim sredstvima, nekretninama i pokretninama  u vlasništvu ili suvlasništvu obveznika plaćanja uzdržavanja.

 Nadalje, po prijavi roditelja Centar za socijalnu skrb će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog neplaćanja uzdržavanja za dijete.

Sukladno čl. 7. st. 1. i 4. Zakona o privremenom uzdržavanju (NN br. 92/14) ako roditelj koji uzdržava dijete ne uspije u navedenim sudskim postupcima odnosno ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovom uzdržavanju u visini propisanoj Zakonom, ima pravo na privremeno uzdržavanje djeteta/djece ukoliko drugi roditelj ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnog postupka radi ostvarivanja uzdržavanja.

Pravo na privremeno uzdržavanje djeteta traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja, a najdulje do tri godine, a pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Zahtjev se podnosi mjesno nadležnom Centru za socijalnu skrb.

 .

KAKO I KOME SE MOŽE PODNIJETI PRITUŽBA NA RAD CENTRA?

Svaki korisnik centra za socijalnu skrb ima pravo izraziti svoje dojmove o radu Centra bez straha da će radi toga biti  povrijeđena njegova prava ili da će on i članovi njegove obitelji biti dovedeni u nepovoljan položaj tijekom ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi.

Postupak za podnošenje pritužbe:

Korisnik može podnijeti pritužbu na stručni rad, trajanje postupka, način provođenja postupka, opseg priznatog prava, dostupnost usluga, primjenu pozitivnih propisa i druge okolnosti i radnje u postupku koji se vodi po njegovom zahtjevu ili po službenoj dužnosti.

Pritužba se može podnijeti usmeno na zapisnik ili pismenim putem  ravnatelju centra za socijalnu skrb.

Ravnatelj Centra je obvezan pismenim putem, u roku od petnaest dana,  izvijestiti korisnika o poduzetim mjerama.

Ako korisnik nije zadovoljan poduzetim mjerama  zaštitu svojih prava može zatražiti od  Ministarstva socijalne politike i mladih, Savska cesta 66, Zagreb.

 .

Pravo korisnika na žalbu

Korisnici, članovi njihovih obitelji, skrbnici i druge stranke u postupku,  mogu pod uvjetima propisanim Zakonom uložiti žalbu na rješenje  centra za socijalnu skrb  ukoliko su nezadovoljni odlukom koja je donesena u postupku ostvarivanje prava iz socijalne skrbi.

Uputa o pravnom lijeku je sastavni dio svakog rješenja kojim se odlučuje o pravima korisnika . Njome su pobliže određeni  uvjeti i način podnošenja žalbe.